Korupciju treba tretirati kao prijetnju demokratskoj sigurnosti, a ne samo kao pitanje kaznenog pravosuđa, rekao je predsjednik GRECO-a David Meyer Odboru ministara Vijeća Europe 9. rujna. U službenom prikazu objavljenom sljedećeg dana Vijeće Europe navodi da je Meyer upozorio kako korupcija slabi institucije, narušava odluke i šteti povjerenju javnosti. Istaknuo je i važnost dubljeg angažmana između Europske unije i GRECO-a.
Razmjena je obuhvatila rad i prioritete tijela za praćenje, uključujući njegovo najnovije izvješće o aktivnostima i smjer sljedećeg kruga evaluacije. Izaslanstva su izrazila potporu njegovu doprinosu integritetu i vladavini prava. Sastanak je bio institucionalna rasprava o prevenciji i nadzoru. Nije najavio kazneni predmet, nametnuo sankcije nekoj državi niti utvrdio da je imenovani dužnosnik postupao protuzakonito.
Uloga GRECO-a pomaže objasniti Meyerov argument. Osnovan pri Vijeću Europe, koristi evaluaciju i uzajamnu ocjenu kako bi ispitao kako države ispunjavaju protukorupcijske standarde. Utvrđuje slabosti i prati odgovor na preporuke. To je drukčija funkcija od istraživanja pojedinačnog kaznenog djela. Njegova je vrijednost u ispitivanju uvjeta koji mogu olakšati prikrivanje nedoličnog postupanja ili otežati njegovo rješavanje, prije nego što se pozornost ograniči na jedan skandal.
Povezanost s demokratskom sigurnošću tiče se načina na koji se javne odluke donose i kako im se vjeruje. Ako pristup odluci ovisi o neotkrivenoj privatnoj koristi, osobe izvan tog dogovora ne mogu sudjelovati pod jednakim uvjetima. Šteta nije ograničena na vrijednost razmijenjene koristi. Sama odluka možda više ne odražava javnu svrhu zbog koje je ovlast dodijeljena. To objašnjava zašto prevencija seže dalje od kažnjavanja pojedinog počinitelja.
Povjerenje javnosti ovisi i o mogućnosti provjere službenog postupanja. Odluka može biti nepopularna, a da nije korumpirana, a navod može biti ozbiljan, a da nije istinit. Transparentno obrazloženje i vjerodostojan nadzor omogućuju razlikovanje tih mogućnosti. Ako nijedno nije dostupno, sumnja se može širiti bez pouzdanog načina da se riješi. Snažan sustav odgovornosti trebao bi dokazima dati veću težinu od osobnog povjerenja u ljude koji trenutačno obnašaju dužnost.
Zato preventivni aranžmani zaslužuju pozornost uz kaznene progone. Pravila o interesima, vanjskim aktivnostima i sudjelovanju u odlukama mogu otkriti rizike prije dovršetka transakcije. Njihova svrha nije proglasiti svaki privatni odnos neprikladnim. Svrha im je utvrditi kad odnos može ometati javnu odgovornost i odrediti kako treba postupati u takvoj situaciji. Jasni postupci mogu zaštititi poštene dužnosnike kao i ljude na koje njihove odluke utječu.
Praćenje može pridonijeti postavljanjem pitanja djeluju li ti postupci u praksi. Napisano pravilo odgovara na jedno pitanje; dokaz dosljedne primjene odgovara na drugo. Ako su iznimke česte ili odluke neobrazložene, formalna usklađenost može malo govoriti o svakodnevnoj upravi. Jednako tako, pošteno ocjenjivanje treba zabilježiti poboljšanja kad do njih dođe. Svrha praćenja jest utvrditi što se promijenilo, a ne zadržati negativnu ocjenu bez obzira na naknadno djelovanje.
Europska dimenzija uvodi potrebu razlikovanja institucija i ovlasti. GRECO pripada Vijeću Europe, dok Europska unija ima vlastita tijela i pravne instrumente. Bliži angažman može pomoći u povezivanju informacija i iskustva, ali ne znači da jedna organizacija automatski izvršava ovlasti druge. Meyerov apel stoga treba shvatiti kao poziv na jaču suradnju, a ne najavu da su institucionalne granice nestale.
Za građane bi praktična vrijednost te suradnje bila jasniji dokaz o zaštitnim mehanizmima koji utječu na javne odluke. Korisno izvještavanje utvrdilo bi slabost, objasnilo očekivani odgovor i pokazalo je li on ostvaren. Preporuka bez vidljivog daljnjeg postupanja daje manje informacija od dokumentiranog prikaza provedbe. Istodobno, praćenje bi trebalo objasniti nesigurnost kad dostupni dokazi ne podupiru čvrst zaključak.
Meyerovo rujansko obraćanje smješta protukorupcijski rad u širi prikaz demokratske otpornosti. Njegovo je značenje u argumentu da zaštita institucija zahtijeva pozornost na način izvršavanja vlasti, a ne samo na ishod pojedinačnih suđenja. Službeno izvješće bilježi potporu tom pristupu i daljnjem angažmanu s EU-om. Test će biti hoće li te obveze dovesti do trajnog nadzora i dokazivih promjena u praksi. Sastanak utvrđuje političko stajalište i skup prioriteta; rezultate treba ocijeniti kroz rad koji slijedi.
Izvori:
